Starost - zlatno doba života

STAROST  - ZLATNO DOBA ŽIVOTA
"Star je onaj, koji se više veseli prošlosti nego budućnosti" 

- AFORIZAM –STAROST, BLOG

Odlaskom u mirovinu mnogi ljudi smatraju da je za njih sve završeno. Da nikom više ne trebaju. Starije osobe socijalno se isključuju iz života, imaju sve manje socijalnih kontakata. Samo starenje često se izjednačuje s bolesti, što je pogrešno razmišljanje, jer danas sve veći broj ljudi starije životne dobi, sve duže i aktivnije živi.
Što je starenje ?
Starenje je proces smanjenje funkcije organa organskih sustava i to je prirodno. Prema kriterijama Svjetske zdravstvene organizacije starost dijelimo na noviju (65–74), srednju (75-84) i duboku starost od 85 godina na više.
Koje su glavne karakteristike starosti ?
Zaboravljivost koja može biti stvarati velike poteškoće u svakodnevnom životu, gubitak zanimanja za svakodnevna zbivanja, prestanak izlaženja iz kuće i ostajanje u krevetu te kronične bolesti srca, krvnih žila, dišnih puteva, zglobova i mišića, reumatske bolesti i mnoge druge. Sve to doprinosi da postajemo problem sebi i sredini u kojoj živimo. Što nam onda preostaje?
U prvom redu, zavisi od slučaja do slučaja. Postoje razlike u u uvjetima starenja, primjerice živimo li u selu ili u gradu kao što je važno jesmo li dočekali starost u porodici ili sami.
Bitnu ulogu u starenju ima i materijalna sigurnost; visina mirovine i jesmo li relativno zdravi.
Oko nas se kreću različiti ljudi s različitim gledanjima na život  koji različito žive. Za koju ćemo se stranu mi opredjeliti zavisi od nas samih. Hoćemo li jakošću volje nešto učiniti za sebe. Svaka  naša dekada života ima svoje značenje koje možemo ispuniti pravim sadržajem.
Što svatko od nas želi ?
Mislim da bi na to pitanje lako pronašli odgovor. Želimo živjeti što dulje, ljepše i bolje. Nameće se pitanje- dajemo li sve od sebe da to postignemo?
Što je to što je najvažnije?
Poznata nam je uzrečica: Zdrav je čovjek sretan sretan i radišan. Možemo li ostati vječno  zdravi ? Odgovor je i da i ne. Kakvo će biti naše zdravlje zavisi od više faktora. Od gena koje smo preuzeli od svojih roditelja, od sredine u kojoj se krećemo i načina našega života. To nam govori da su neki faktori u nama, neke nasljeđujemo, a na neke ne možemo djelovati.
Trebamo li onda ne raditi ništa na sebi? Naprotiv, treba činiti sve ono što nam može produljiti i uljepšati život. Znanstvenici su u ispitivanjima došli do zaključaka da bi čovjek, kada bi mogao izbjeći sve zamke života, mogao živjeti i do 125 godina. Rijetki sretnici danas ipak dožive 112 godina, a najstarija žena na svijetu proslavila je 115 rođendan.


 

Osoba 1
 Osoba  2
 
Redovito vježbaju
 Pretežno sjede i miruju
 
Posao obavljaju s užitkom
 Prekomjernu imaju težinu
 
Jedu zdravu hranu
 Jedu previše (hrana kao utjeha.)
 
Uče nove stvari.
 Nesposbnost podnošenja pritisaka.
 
Uz hranu uzimaju i vitamine.
 Jedu pogrešnu hranu.
 
Uzimaju antioksidanse.
 Piju previše alkohola.
 
Život njihov ima svrhu.
 Nemaju osjećaj smisla života.
 
Stabilan i redovit tok života.
 Nema stabilnosti toka života.
 
Aktivni članovi zajednice
 Puše cigarete.
 
Imaju puno prijatelja.
 Puni ogorčenja, straha i ljutne.
 
Iz ove je tablice vidljivo da sami određujemo u koju ćemo se skupinu svrstati. Hoćemo li i želimo li provesti starost sretno i zadovoljno ili nećemo.
Na produljenju života danas mnogo radi i znanost. Tako smo u Poslovnom dnevniku mogli pročitati kako je slučajno otkriven gen za starost na institutu Yang–Mingu u Taipeiju. Taj gen Csd2 može se oživjeti uz pomoć prehrane bogate antioksidansima i na druge načine.

Niti u jednom slučaju nije pogrešno u prehranu uključiti puno voća i povrća. Otkriće  tajvanskih znanstvenika objavljeno je u  časopisu  Genes and Development. To nam otkriće još uvjerljivije govori da ćemo uskoro život moći produljiti za još više godina.
 
Što mi možemo u ovo doba raditi? Možemo se posvetiti nekim hobijima s kojim se nismo mogli baviti kad smo radili. Posjećivati tečajeve engleskog jezika, informatike i drugoga. Krenuti na putovanja za koje nismo prije imali vremena. Baviti se svojim unucima, igrati se s njima i šetati. U jednom broju Novoga lista aktualizirano je pitanje ljudi starije životne dobi kao i pitanje nemoći osoba starije dobi, a koji si žele priuštiti boravak u umirovljeničkim domovima. Moramo priznati da u tom segmentu postoji problem jer se više od 200 osoba starije životne nalazi na listi čekanja za umirovljeničke domove. Odgovora nema, preostaje nam samo čekanje da netko ode.
Na kraju da zaključim riječima dr.med. Helene Gilotić Kresina: “Svatko treba uživati u plodovima koje nam je podario život. To je vrijeme zrele ljubavi, mudrosti, vrijeme prepuno životnih iskustava”.

Svatko treba uživati u plodovima koje nam je podario život. To je vrijeme zrele ljubavi, mudrosti, vrijeme
 
 

Autor: 
Josip Tomljenović